16. decembar, 19.00 ● Kuća Đure Jakšića, Skadarska 34
Mir često doživljavamo kao nešto što se podrazumeva, sve dok ne postane ugrožen. U svetu obeleženom ratovima, političkim podelama i sve izraženijim društvenim nejednakostima, belgijska fotografkinja i vizuelna umetnica Karin van Gerven (Carine Van Gerven) postavlja pitanje koliko je zapravo stabilan svet u kojem živimo. Njena izložba „Krhkost mira“ (The Fragility of Peace) istražuje mir ne kao trajno dostignuće, već kao osetljivo stanje koje zahteva neprestanu brigu, odgovornost i spremnost na razumevanje drugih.
Na granici fotografije i slikarstva, Van Gerven stvara raskošne, pažljivo komponovane prizore koji podsećaju na dela starih evropskih majstora. Njene fotografije nisu spontano zabeleženi trenuci, već složene vizuelne priče u kojima svaki predmet, pokret i odnos među likovima nosi simboličko značenje. Inspirisana istorijom umetnosti, religijskom ikonografijom i savremenim društvenim događajima, umetnica koristi svetlost, boje i pažljivo osmišljenu scenografiju kako bi apstraktne pojmove poput slobode, zajedništva, sukoba i nade pretvorila u upečatljive fotografske prizore.


„Krhkost mira“
Iako njene fotografije često upozoravaju na opasnosti koje prete savremenom društvu, „Krhkost mira“ nije izložba isključivo o sukobima, već i o mogućnosti njihovog prevazilaženja. Iza prizora razaranja, podela i neizvesnosti prisutni su simboli nade, solidarnosti i obnove. Umetnica podseća da mir nije samo odsustvo rata, već i sposobnost društva da sačuva dijalog, različitost i međusobno poštovanje.
U središtu izložbe nalazi se pitanje kako mir nastaje, šta ga ugrožava i koliko lako može biti narušen. U fotografskom diptihu „Majka i dete“ (Mother and Child), univerzalni simbol majčinske zaštite suprotstavljen je prizorima razaranja i smrti. Golubovi, cveće i nežni gestovi predstavljaju krhkost života, dok lobanje i mračni detalji podsećaju na posledice rata. Kroz gotovo identične ljudske figure smeštene u dva suprotstavljena sveta, umetnica pokazuje koliko je tanka granica između sigurnosti i opasnosti.


Društvene i političke podele postaju tema rada „Polarizacija“ (Polarisation), u kojem se kroz složenu scenu manipulacije i sukoba preispituju odnosi moći, propagande i individualne slobode. U seriji „Naš podeljeni svet“ (Our Disputed World), srušena Statua slobode postaje simbol ugroženosti demokratskih vrednosti i nestabilnosti društvenog poretka. Nasuprot tome, radovi posvećeni različitosti, međusobnom razumevanju i muzici nude drugačiju perspektivu: mogućnost da se zajedništvo izgradi upravo kroz prihvatanje razlika.

Posebno mesto u umetničkom izrazu Karine van Gerven zauzimaju reference na evropsku slikarsku tradiciju. U radu „Vavilonska kula“ (The Tower of Babel / Musica Mundi Lingua), inspirisanom čuvenim motivom Pitera Brojgela, umetnica preokreće poznatu biblijsku priču o nerazumevanju i podelama. Umesto haosa različitih jezika, njena kula postaje simbol univerzalnog jezika muzike, saradnje i harmonije. Ovakvim povezivanjem prošlosti i sadašnjosti, Van Gerven pokazuje kako se istorijski simboli mogu koristiti za promišljanje savremenog sveta.
Predstavljena u okviru 14. Međunarodnog festivala fotografije VIZUALIZATOR, koji se održava pod sloganom „Otporan na mašine“, izložba Karine van Gerven ističe značaj autorske imaginacije i sposobnosti fotografije da kroz vizuelni jezik otvara složena društvena pitanja. Njeni radovi pokazuju da fotografija ne mora samo da dokumentuje postojeću stvarnost, već može i da stvara simboličke svetove kroz koje preispitujemo sopstvene vrednosti, strahove i odgovornost prema budućnosti.
O autorki
Karin van Gerven (Carine Van Gerven) rođena je 1966. godine u belgijskom Nerpeltu. Studirala je monumentalno slikarstvo na Visokom institutu za umetnost u Haseltu, a godinama je radila kao profesorka umetnosti. Njeno slikarsko obrazovanje snažno je oblikovalo fotografski izraz u kojem kombinuje pažljivo osmišljene kompozicije, slojevitu simboliku i savremene društvene teme.
Dobitnica je evropskog profesionalnog priznanja Qualified European Photographer (QEP), kao i više međunarodnih nagrada i priznanja, uključujući nagrade na konkursu PX3 – Prix de la Photographie Paris. Za seriju The Fragility of Peace osvojila je bronzano priznanje na konkursu PX3 2026. godine. Osnivačica je međunarodnog fotografskog festivala Lens op de Mens u belgijskom Peltu, čija je predsednica i kreativna direktorka. Njeni radovi izlagani su u Belgiji, Francuskoj, Srbiji i drugim zemljama, a njen fotografski pristup prepoznatljiv je po spoju slikarske estetike, empatije i interesovanja za univerzalna pitanja ljudskog postojanja.
